Dermatitis

Seboroični dermatitis

Seboreja na glavi i seboreja na licu su pojmovi koji se vrlo često koriste za definiranje seboroičnog dermatitisa, ali u biti, seboreja je stručni izraz za prekomjerno lučenje sebuma od strane žlijezda lojnica.

Ako imate ljuskice peruti, svrbež, crvenilo, upalu i ranice na tjemenu, onda vaš problem nije seboreja, već seboreični dermatitis, seboreični dermatitis s psihosomatskom komponentom ili psihosomatski dermatitis.

Kako razlikovati perut, seboreju i seboreični dermatitis?

Seboreja je pojačano lučenje masnoće iz žlijezda lojnica, a radi se samo o masnoći, suhoj ili masnoj, koja ne izaziva svrbež. Kosa i vlasište su masni i uglavnom predstavljaju estetski problem.

Perut se prepoznaje po malim ljuskicama, bijele boje, bez svrbeža, crvenila i eritema.

Seboroični dermatitis je kronična upala kože, ljuskice su veće od peruti, žućkaste su boje i mogu biti zalijepljene za vlasište u više slojeva. Područje je crveno, često su prisutne ranice i iritantan svrbež.

Bakterijska flora, prirodna zaštita kože, sastoji se od sebuma (masnoće), znoja, mrtvih epidermalnih stanica, fizioloških bakterija i gljivica (između ostalih Pityrosporum ovale – Malassezia in D/SD) i drugih masnoća koje proizvodi koža. Kada je u ravnoteži, djeluje germicidno i samosterilizirajuće.

Kod suhe prhuti postotak gljivice Pityrosporum ovale premašuje normalnu prisutnost u bakterijskoj flori i do 40%. Kod masne prhuti zastupljenost je preko 73%, ali ni tada još uvijek nema svrbeža i eritema. Kada Pityrosporum ovale dosegne 83% prisutnosti u bakterijskoj flori, počinje lučiti masne kiseline iz sebuma koje u procesima oksidacije uzrokuju upalu, svrbež, crvenilo, ranice i kraste.

Što je seboreični dermatitis?

Seboreični dermatitis je papiloskvamozni poremećaj koji se javlja na koži bogatoj žlijezdama lojnicama i sebumom. Pojavljuje se u obliku pečata, koji svrbe i praćeni su ljuštenjem kože. Ako se ranice stvore češanjem, javlja se peckanje i crvenilo. Perut je žućkaste boje, vrlo često masna i vlažna. Najčešće se javlja na glavi, ali se može pojaviti i na licu, prsima, leđima i drugim dijelovima tijela koji imaju puno žlijezda lojnica.

Seboroični dermatitis nije zarazan i ne može se prenijeti s jedne osobe na drugu. Ne može utjecati na opće zdravlje, ali uzrokuje estetski problem koji može smetati. S vremenom može dovesti do značajnog gubitka kose, jer iako je kožni problem, ima dosta utjecaja na zdravlje kose i njezin izgled. Naslage prhuti na tjemenu stvaraju barijeru i sprječavaju normalan rast kose, što dovodi do stanjivanja i gubitka kose.

Seboroični dermatitis, osim sebuma, uzrokuje i gljivica Pityrosporum ovale, koja je dio bakterijske flore, kao i razne imunološke abnormalnosti. Seboroični dermatitis je dugotrajno stanje kože i ponavlja se, tj. pojavljuje se mnogo puta u životu, čak i ako smo ga uspješnim tretmanima stavili pod kontrolu. Kao i herpes, ostaje prisutan, pa se u slučajevima jakog pada imuniteta, stresa ili psihofizičke iscrpljenosti zna vratiti i u težem obliku.

Klinička slika

Seboroični dermatitis nije isto što i obična prhut, pa ako se borite s ovim problemom, to može biti velika frustracija. Ramena su stalno puna bijelih ili žućkastih ljuskica, koje nisu nimalo male i neprimjetne, kosa se jako brzo masti i uvijek izgleda neuredno. Vlasište je prekriveno slojem peruti, a kada se počešete, perut se širi kroz kosu. S vremenom kosa počinje ispadati i dolazi do gubitka kose.

Perut, crvenilo, eritem i svrbež ne prestaju samo na kosi, već se šire po licu, čelu, nosu, obrvama. Mogu se pojaviti i u uhu, na prsima, na lopaticama i tako dalje. Stanje se pogoršava s povećanom vlagom zraka, smjenom godišnjih doba (ljeti je u remisiji, pogoršava se u jesen, a drastično se pogoršava zimi, kada je vlažnost zraka najveća. U proljeće je stanje blaže nego zimi. Varira od blagog ljuspanja, koje se javlja u lezijama (ograničena područja), do pojave ozbiljnih pločastih naslaga, koje mogu prekriti cijelo vlasište.

Simptomi seboroičnog dermatitisa

Simptomi seboroičnog dermatitisa manifestiraju se kao:

• Velike ljuske peruti
• Svrbež vlasišta
• Češanje može dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija, vlaženja, pojave ranica i krastica
• Crvene i upaljene brtve na tjemenu, ranice i krastice
• Neugodan miris kose i vlasišta
• Naslage prhuti u obliku tjemenjače kod odraslih

Simptomi seboroičnog dermatitisa mogu se pojaviti i na drugim dijelovima tijela:

• Lice, obrve, oko rubova vjeđa (posljedica može biti upala vjeđa – blefaritis), područje oko nosa, nazolabijalne bore, iza uha i u vanjskom ušnom kanalu
• Prsa, leđa, ispod pazuha, područje pupka, bedra i na mjestima gdje postoje pregibi i nabori na tijelu

Kod koga se javlja seboroični dermatitis?

Seboroični dermatitis javlja se kod oba spola, no kod muškaraca je češća teža klinička slika, s izraženijim simptomima. Najčešće se javlja u trećem i četvrtom desetljeću života, te u razdoblju adolescencije, zbog naglih i pojačanih hormonalnih promjena. Može se pojaviti i kod beba, obično oko deset tjedana nakon rođenja, a radi se o temporalnom režnju, koji je privremen i obično nestaje do treće godine.

Procjenjuje se da oko 10-20% svjetske populacije ima problem sa seboroičnim dermatitisom. Glavna karakteristika seboroičnog dermatitisa je njegova postojanost, jer se vrlo često vraća, baš kad smo mislili da smo ga se riješili.

Seboroični dermatitis – uzroci

Najčešći uzroci seboroičnog dermatitisa su:

• Doprinos gljive Pityrosporum ovale je velik, zbog dodatnog djelovanja na pojačavanje aktivnosti lipida (oslobađa više masne kiseline – glavne čimbenika upale) i sposobnosti aktiviranja upalnih procesa.
• Svrbež, crvenilo i upale, rane i kraste, nastaju oksidacijom masnih kiselina, ali samo kada postotak gljive Pityrosporum ovale prelazi 83% kao dijela bakterijske flore.
• Seboroični dermatitis najčešće je nasljedan, zbog poremećaja u radu žlijezda lojnica i pojačanog lučenja masnoće, što za posljedicu ima skraćenje procesa obnove stanica vlasišta. Rezultat je ubrzano ljuštenje orožnjelih stanica kože.

Drugi mogući uzroci seboroičnog dermatitisa su:

• Hormonalne promjene (osobito spolnih hormona)
• Emocionalni stres
• Psihijatrijska i neurološka stanja (depresija i Parkinsonova bolest)
• Oslabljeni imunološki sustav
• Bolesti endokrinih žlijezda
• Dijeta (brza hrana, masna i začinjena hrana, alkohol…)
• Korištenje određenih lijekova
• Korištenje agresivnih i neprikladnih kozmetičkih proizvoda (šampon, regenerator…)
• Promjena pH vrijednosti kože
• Agresivne iritacije kože (kemijski ili izlaganjem velikom broju mikroorganizama)
• Oštećenja uzrokovana agresivnim češanjem ili grebanjem
• Klimatski uvjeti (ekstremno visoke ili niske temperature, povećana vlažnost zraka, vjetar…)

Seboroični dermatitis javlja se u epizodama, jer je riječ o kroničnom kožnom problemu, pa se izmjenjuju razdoblja poboljšanja i pogoršanja simptoma.

Do pogoršanja seboroičnog dermatitisa dolazi zbog:

• Umora, psihičke i fizičke iscrpljenosti
• Stresa
• Korištenja neodgovarajućih šampona, gelova za tuširanje, sapuna…
• Godišnja doba vrlo često određuju ritam upalnog procesa, pa se on uglavnom pogoršava tijekom zimskog razdoblja.

Rješenje

Pravilnom njegom i odgovarajućim tretmanima seboroični dermatitis može se držati pod kontrolom, bez većih eskalacija i posljedica, poput gubitka kose. Ako temeljito pristupimo rješenju, moramo krenuti od uzroka, a glavni uzrok seboroičnog dermatitisa je povećana prisutnost gljivice Pityrosporum ovale (Malassezia in D/SD) na koži. Kao i svim gljivicama, savršeno joj odgovara vlažno i toplo okruženje, a budući da se hrani masnoćom, višak sebuma joj daje dodatnu hranu.

Dakle, ako želimo zaustaviti njegovo razmnožavanje i štetu koju čini, trebamo za početak uskratiti ono što joj najviše koristi, a to su vlaga i hrana – masnoća.

Tretmani, kreme, losioni koji se koriste za seboroični dermatitis moraju prije svega imati antimikotičko (protugljivično), odmašćujuće, anestetičko (protiv svrbeža) i upalno (protuupalno) djelovanje.

Kortikosteroidi i kreme s kortizolom vrlo su učinkovite, ali se koriste vrlo kratko, pa ako probijete to vremensko ograničenje i pretjerate s korištenjem, možete koži učiniti puno više štete nego koristi.

Prirodne djelatne tvari u pripravcima za rješavanje seboroičnog dermatitisa nemaju kontraindikacija i ograničeno vrijeme primjene, a ujedno imaju vrlo visok stupanj učinkovitosti.

Prirodni aktivni sastojci koji dokazano imaju najpovoljnije djelovanje su:

• morski kolagen: sadrži veliku količinu omega 3 masnih kiselina koje djeluju protuupalno, protiv svrbeža, crvenila i umirujuće
• čajevac (Meleleuca alternifoglia): osim što je antimikotik, ima i dermopurifikujući učinak (uklanja masnoću s kože).
• kigelia africana: sebonormalizira i djeluje direktno na žlijezde lojnice, regulira prekomjerno lučenje sebuma, čime se automatski smanjuje količina hrane za gljivicu Pityrosporum ovale.
• kajeput: tropska biljka snažnog antimikotičkog djelovanja
• hamamelis, ulje slatkog badema, ekstrakt zobi, hmelj i tako dalje: mogu se koristiti kontinuirano u sastavu sredstva za pranje kože, bez ikakvih posljedica, kroz duži vremenski period.

Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis je crveni osip koji svrbi. Nastaje kao posljedica kontakta kože s nadražujućim sredstvom – izaziva iritaciju i alergiju. Kontaktni dermatitis je akutna upala kože uzrokovana iritantima ili alergenima. Prvi simptom je svrbež i osip na koži, koji varira od eritema do stvaranja mjehurića i ragada.

Najčešće se javlja na šakama ili u njihovoj blizini, ali i na drugim nepokrivenim dijelovima tijela. Osip nije zarazan i nije opasan po život, ali može biti vrlo neugodan i narušiti kvalitetu života. Za pristup liječenju kontaktnog dermatitisa ključno je pronaći tvari na koje se javlja osjetljivost i izbjegavati ih.

Kako nastaje kontaktni dermatitis?

Kontaktni dermatitis nastaje kao alergijska reakcija uzrokovana nadražujućim djelovanjem tvari. Najčešći iritanti su sapuni, deterdženti, prašina, antiseptici, otopine, strojno ulje, cement, zemlja, voda s visokom koncentracijom klora (u bazenima), određene vrste kozmetike i neke biljke.

Vrste kontaktnog dermatitisa

• iritirajući kontaktni dermatitis (IKD), koji čini 80% svih uzroka kontaktnog dermatitisa, nespecifična je upalna reakcija na tvari s kojima koža dolazi u dodir, bez aktivacije imunološkog sustava. Tu su prije svega uključene razne kemikalije (kiseline, izbeljivači, soli, otopine, metali…), deterdženti (abrazivi, gelovi, sapuni…), šamponi, tvari u zraku (piljevina, vunena prašina…), biljke (feferoni, neke vrste cvijeća…), umjetna gnojiva, pesticidi.
• fototoksični dermatitis nastaje kao lokalna promjena na mjestima primjene (parfem, ugljeni katran…) ili uzimanja (primjer: lijek Psoralen) određenih tvari, koje stvaraju štetne slobodne radikale tek nakon apsorpcije ultraljubičastih zraka.
• alergijski kontaktni dermatitis (AKD) je stanična reakcija preosjetljivosti i nastaje kada agens na koji je osoba osjetljiva izazove imunološku reakciju na koži. Alergijska reakcija zahvaća samo područje koje je bilo u kontaktu s alergenom. Reakcija može biti potaknuta nečim drugim što može ući u tijelo putem lijekova, hrane, medicinskih i stomatoloških zahvata. Ima dvije faze: senzibilizaciju antigena i odgovor na ponovni izazov.

Tvari koje uzrokuju alergijski kontaktni dermatitis su:

• Lijekovi (antibiotske kreme i oralni antihistaminici)
• Formaldehid (konzervansi, dezinficijensi, odjeća…)
• Nikal (ima ga u metalnim kantama, nakitu…)
• Proizvodi za osobnu higijenu (lak za nokte, boje za kosu, losioni, dezodoransi…)
• Supstance koje se nalaze u kozmetici, zaslađivačima, parfemima, proizvodima za dentalnu higijenu…
• Biljke (otrovni bršljan, mango koji sadrži alergen urushiol…)
• Proizvodi koji izazivaju reakciju na sunce, neke kreme za sunčanje i oralni lijekovi…
• Kod djece nastaje nošenjem pelena, vlažnih maramica, farbane odjeće…

Osobe s povećanim faktorom rizika su one koje se bave određenim zanimanjima i hobijima. To su prvenstveno zdravstveni radnici, građevinski radnici, automehaničari, metalostrugari, frizeri i kozmetičari, ronioci i plivači (gumene maske), poljoprivrednici i ljudi koji rade s hranom. Osip se pojavljuje unutar nekoliko minuta do nekoliko sati nakon kontakta i može trajati 2-4 tjedna.

Simptomi kontaktnog dermatitisa su:

• Svrbež
• Crveni osip
• Suha, perutava, ispucala koža
• Kvrge i mjehuri
• Osjećaj pečenja i oticanje

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis je upalna kronična bolest koju prati suha koža sklona svrbežu i iritaciji. Sama riječ “atopičan” odnosi se na skupinu nasljednih bolesti i često se povezuje s drugim bolestima. Atopijski dermatitis najčešća je benigna bolest s recidivirajućim tijekom, jer postoje faze remisije (potpuni oporavak svih znakova i simptoma) i faze egzacerbacije (povratak simptoma i pogoršanje svih kliničkih parametara).

Oko 2% svjetske populacije ima problem s atopijskim dermatitisom, što znači da ima visoku učestalost. Nije zarazna, a najčešće pogađa bebe od 3. mjeseca života, tada simptomi polako slabe (mogu potpuno nestati do puberteta), ali se može pojaviti i u starijoj dobi.

Atopijski dermatitis i ekcem često se miješaju, ali nisu isto. Ekcem uključuje veliki broj različitih upalnih bolesti, a atopijski dermatitis je samo jedna od njih, tj. najčešći tip, pa se često koriste u istom kontekstu.

Simptomi atopijskog dermatitisa

Prvi i najčešći simptomi su:

• Suha koža koja svrbi (pruritus)
• Kraste iza ušiju i osip na obrazima, rukama i nogama
• Crvena i upaljena koža jer je imunološki sustav jako aktiviran
• Stanjena i perutava koža od stalnog češanja (lihenifikacija)
• Mogu se pojaviti hiperpigmentacije i male neravnine na koži koje se od češanja pretvaraju u kraste i inficirane ranice
• Može zahvatiti područje oko očiju, kapke, obrve i trepavice, gdje češanje mijenja boju kože
• Neki ljudi mogu razviti dodatni sloj kože, atopijski nabor ili Dennie-Morganov nabor
• Koža gubi previše vlage iz epidermisa i stoga postaje vrlo, vrlo suha, sa smanjenim obrambenim mehanizmom
• Koža s atopijskim dermatitisom, zbog smanjenog obrambenog mehanizma, postaje vrlo osjetljiva na infekcije stafilokokom, streptokokom, bradavicama, herpes simplexom…

Prevencija

Ne postoji posebna vrsta prevencije, ali se svakako preporučuje:

• Zaštititi kožu od vlage, nadražujućih tvari i sintetičke odjeće
• Održavajte hladniju, stabilnu temperaturu i stabilnu razinu vlage u prostoriji
• Izbjegavajte češanje, grebanje i trljanje što je više moguće
• Izbjegavajte izlaganje prašini, duhanskom dimu, peludi i životinjskoj dlaci
• Prepoznajte na vrijeme i izbjegavajte emocionalni stres
• Iskoristite ljeto i more, ali i planinu, jer promjena klime itekako blagotvorno djeluje
• Tuširanje se preporuča umjesto kupanja u kadi, no ako već koristite kadu, umjesto gela za tuširanje stavite samo nekoliko kapi maslinovog ulja ili morskog kolagena, kako bi koža dobila masnoću i elastičnost
• Nosite samo pamučnu odjeću, jer na sve ostalo koža reagira svrbežom
• Mažite kožu preporučenim sredstvima

Atopijski dermatitis kod beba

Svim roditeljima je jako stalo da koža njihovih beba bude zdrava, lijepa i njegovana, jer nema ništa ljepše i mekše od bebine kože. No, bebe čija je koža osjetljiva, svijetla, prozirna, puno su podložnije raznim iritantnim kožnim oboljenjima od kojih je najčešći atopijski dermatitis.

Atopijski dermatitis kod beba je kronično stanje kože, a zapravo je vrsta ekcema. Manifestira se kao ljuskavi i crveni osip koji uzrokuje upalu i svrbež. Prema riječima profesora Bibera, svjetski poznatog stručnjaka na području atopije, atopijski dermatitis počinje “in utero”, dok je beba još u majčinoj utrobi.

U posljednjem desetljeću atopijski dermatitis vrlo je čest kod beba, osobito u industrijaliziranim zemljama. U oko 60% slučajeva atopijski dermatitis javlja se u prvoj godini bebinog života, a najčešće u razdoblju od 3-6 mjeseci starosti. Bebe koje razviju atopijski dermatitis često imaju obiteljsku povijest ekcema, raznih vrsta alergija, astme… pa je pojava u ranoj dobi najčešće uzrokovana kombinacijom vanjskih čimbenika i genetike. Često se javlja kod beba rođenih u zimskim i jesenskim mjesecima, više kod dječaka i drugog djeteta.

Prvi simptom atopijskog dermatitisa kod beba je vrlo suha, isušena koža koja kasnije pocrveni i na kraju se pojavi crveni osip. Najteži simptom atopijskog dermatitisa kod beba je svrbež (pruritus). Češanjem beba može ozlijediti kožu i dovesti do infekcije, stoga je savjet i mjera opreza da bebe nose pamučne rukavice. Dječji svrbež može držati bebe budnima cijelu noć. Beba je neispavana, uplakana, neraspoložena…

Ostali uobičajeni simptomi atopijskog dermatitisa kod beba su:

• Vrlo suha koža, često prekrivena ljuskama
• Crveni osip i crvena, nadražena koža
• Rane koje mogu biti otvorene ili prekrivene krasticama

Crvenilo i hrapava koža sa sitnim prištićima javlja se kod beba na nekonveksnim dijelovima lica (brada, čelo i obrazi). Na pregibima laktova i koljena mogu se pojaviti osip i crvenilo, ali vrlo rijetko.

Simptomi atopijskog dermatitisa nisu uvijek stalni. Nekad se povuku, a nekada dođe do “rasplamsavanja” atopijskog dermatitisa. Ne postoji specifičan test koji bi u potpunosti potvrdio atopijski dermatitis. Bebe s alergijama i atopijskim dermatitisom često imaju povišen imunoglobulin E (IgE) u krvi. Njihov imunološki sustav “prejako” reagira na određene okidače alergija i alergene, proizvodi više tog antitijela, što može izazvati reakciju i dovesti do atopijskog dermatitisa.

Savjet roditeljima je prije svega da svaku infekciju i komplikacije svedu na minimum i eliminiraju. Također, redovita hidratacija kože, kao i obnova zaštitnog hidrolipidnog omotača kože. Koristite vrlo blaga i neiritirajuća sredstva kao što su šamponi, kupke, sapuni.

Atopijski dermatitis kod djece

Atopijski dermatitis kod djece je kronično stanje kože, vrsta ekcema. Manifestira se kao ljuskavi i crveni osip koji uzrokuje upalu i svrbež. Atopijski dermatitis je najčešće nasljedan, pa ako jedan roditelj ima atopijski dermatitis, šanse da se pojavi kod djeteta su 30%. Ako su oba roditelja atopičari, šanse su povećane na 70%, ali ipak postoji do 30% šanse da se ona neće pojaviti kod djeteta. Međutim, može doći do alergijskog rinitisa ili bronhijalne astme.

Atopijski dermatitis češće se javlja kod dječaka, kod drugog djeteta te kod djece rođene u zimskim i jesenskim mjesecima. I kod beba i kod djece svih dobi, atopijski dermatitis često se javlja u industrijaliziranim zemljama.

Prvi simptom atopijskog dermatitisa kod djece je vrlo suha, isušena koža koja kasnije pocrveni i na kraju se pojavi crveni osip. Najteži simptom atopijskog dermatitisa kod djece je svrbež (pruritus). Roditeljima se savjetuje da obrate pozornost na češanje, jer na taj način dijete može ozlijediti kožu i dovesti do infekcije i komplikacija. Svrbež zbog atopijskog dermatitisa može držati dijete budnim cijelu noć, pa je kao i kod beba i djece moguća nesanica, pa zbog umora dijete može biti nervozno, mrzovoljno, neraspoloženo…

Ostali uobičajeni simptomi atopijskog dermatitisa kod djece isti su kao i kod beba:

• Vrlo suha koža, često prekrivena ljuskama
• Crveni osip i crvena, nadražena koža
• Ranice koje mogu biti otvorene ili prekrivene krasticama

Promjene su uglavnom lokalizirane na unutarnjim stranama velikih pregiba (koljena, laktovi, iza ušiju…) kao smeđe naslage suhe i grube kože, s izrazito jakim svrbežom i dosta izraženim tragovima češanja. Ove promjene mogu biti konstantne ili se mogu naizmjenično javljati i povlačiti, ovisno o provocirajućim čimbenicima.

Ne postoji specifičan test koji bi u potpunosti potvrdio atopijski dermatitis kod djece. Djeca s alergijama i atopijskim dermatitisom često imaju povišen imunoglobulin E (IgE) u krvi. Njihov imunološki sustav “prejako” reagira na određene okidače alergija i alergene, proizvodi više tog antitijela, što može izazvati reakciju i dovesti do atopijskog dermatitisa.

Prema riječima profesora Bibera, svjetski priznatog stručnjaka na području atopije, atopijski dermatitis je progresija razvoja alergijskih bolesti u dječjoj dobi. Počinje pojavom atopijskog dermatitisa, zatim alergije na hranu, zatim alergijske astme i na kraju alergijskog rinitisa. Može se javiti i oralni alergijski sindrom (OAS), tzv. kontaktna urtikarija – koprivnjača. Koprivnjača je praćena otokom, crvenilom, škakljanjem i svrbežom jezika i grla, svrbežom usana i nepca, otokom resica.

Savjet roditeljima za dijete koje ima problem s atopijskim dermatitisom je prije svega minimizirati i eliminirati bilo kakvu infekciju i komplikacije. Također, kao što se savjetuje u slučaju atopijskog dermatitisa kod beba, isto vrijedi i za djecu. Neophodna je redovita hidratacija kože, kao i obnova zaštitnog hidrolipidnog sloja kože. Izbjegavanje svih oblika alergena je obavezno, stoga koristite vrlo blaga i neiritirajuća sredstva kao što su šamponi, kupke, sapuni.

Atopijski dermatitis kod odraslih

Atopijski dermatitis (dermatitis atopica) u odraslih je “trilogija” astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa, a mogu se javljati istovremeno, naizmjenično ili neovisno jedan o drugom.

Trenutno oko 2% svjetske populacije ima razne probleme koje može uzrokovati atopijski dermatitis, a postoji tendencija stalnog porasta broja osoba s ovim problemima, posebice u urbanim sredinama. Atopijski dermatitis progresija je razvoja alergijskih bolesti u dječjoj dobi, smatra profesor Biber, svjetski priznati stručnjak na području atopije. Sve počinje pojavom atopijskog dermatitisa, zatim se javlja alergija na pojedine vrste sastojaka hrane, nakon čega se može javiti alergijska astma, a na kraju i alergijski rinitis.

Može se javiti i oralni alergijski sindrom (OAS), tzv. kontaktna urtikarija – koprivnjača. Koprivnjača je praćena otokom, crvenilom, škakljanjem i svrbežom jezika i grla, svrbežom usana i nepca, otokom resica).

Brojni su čimbenici koji utječu na pojavu atopijskog dermatitisa. Atopijski dermatitis je najčešće nasljedan, pa ako jedan roditelj ima atopijski dermatitis, šanse da se pojavi kod djeteta su 30%. Ako su oba roditelja atopičari, šanse su povećane na 70%, ali ipak postoji do 30% šanse da se ona neće pojaviti kod djeteta. Međutim, može doći do alergijskog rinitisa ili bronhijalne astme.

Od vanjskih čimbenika okoline, koji mogu biti okidači, najčešći su:

• iritanti (vuna, sapun, mast, otapala, deterdženti…)
• kontaktni senzibilizatori (nikal, kobalt, krom…)
• inhalacijski alergeni (kućna prašina, grinje, pelud, plijesan, životinjska dlaka…)
• prehrambeni alergeni (soja, riba, pšenica, kikiriki, jaja…)
• mikrobi (Pityrosporum ovale, Candida albicans, Staphylococus aureus, Trichophyton…)

Klima ima velik utjecaj, posebno mikroklima unutar kuće u kojoj živimo. Vrlo je velik i utjecaj psihičkih čimbenika poput nervoze i stresa. Mehanizam nastanka atopijskog dermatitisa vrlo je složen, no bit je u poremećenoj interakciji imunokompetentnih stanica (T i B limfocita).

U odraslih i adolescenata kožne promjene najčešće su u području oko usana, na nadlanicama i na vratu. Simptomi atopijskog dermatitisa kod odraslih su:

• suha koža
• vidljive promjene u pregibima (laktovi, koljena, iza ušiju…)
• intenzivan svrbež i tragovi češanja
• bijeli dermografizam
• stanjivanje ili nedostatak vanjskog dijela obrve
• izbrazdanost dlanova i tabana
• blijedo lice i tamni podočnjaci

Atopija nije samo kožna bolest

Atopija nije kožna bolest, već urođena sklonost burnom reagiranju na podražaje (alergene) iz vanjske sredine i pojačana sklonost razvoju alergijskih reakcija. Odnosi se i na probavni i respiratorni trakt, kao i na sluznicu nosa i očiju.

Atopija nije zarazna

Koliko god loše izgledalo, atopija i alergija nisu zarazne. Stoga izolacija zbog izgleda kože nije potrebna, čak ni u najtežim fazama pogoršanja.

Najbolja krema za atopijski dermatitis

Za osobe koje imaju problem s atopijskim dermatitisom, prvi i vrlo važan korak je prevencija koja podrazumijeva posebnu i vrlo pažljivu njegu. Kod atopijskog dermatitisa glavna karakteristika je poremećena bakterijska flora, tj. oštećenje kožne barijere i funkcije kože, kao najvećeg ljudskog organa. Zato liječenje ovog problema uvijek započinje odgovarajućom njegom, koja treba obnoviti i popraviti narušenu barijernu funkciju kože.

Za održavanje higijene i pranje kože preporučujemo SAP Vital Plus. SAP je tretman tekućom kremastom emulzijom, namijenjen svim tipovima kože, a posebno atopičnoj, suhoj, reaktivnoj i kuperoznoj koži, sklonoj upalama. Izuzetno je nježna formulacija na bazi bademovog ulja, hamamelisa i zobi, koja čisti kožu čuvajući njezin hidrolipidni omotač i barijernu funkciju kože. Učinkovito uklanja smog, prašinu, višak masnoće i šminku.

SAP sadrži omekšivače i druge hranjive tvari, poput ulja slatkog badema, ekstrakta altee i ekstrakta hamamelisa. Sadrži i vitamine C i E koji zaštitno djeluju na epidermu i štite kožu od vanjskih utjecaja, što je bitno za atopičnu kožu. Formula sadrži poseban tenzioaktiv, aminokiselinu dobivenu iz ekstrakta zobi, koja proizvod čini topljivim (otapa masnoće) i vodotopivim (ispire se vodom).

Terapija atopijskog dermatitisa vrlo je raznolika, a temelj njege su različiti hidratantni emolijensi, koji sprječavaju isušivanje kože, a time i napetost, zatezanje i svrbež. Emolijense treba koristiti stalno, čak i kada koža izgleda savršeno zdravo, radi prevencije.

Ako je atopijski dermatitis u akutnoj fazi, pod nadzorom liječnika, osim emolijenasa, uključuju se i pripravci koji bi trebali smiriti upalne procese na koži – lokalni kortikosteroidi (u obliku krema ili masti).